Cvijeće ima karakter i ljepotu
Ksenija. Dragi ste mi gost
VRIJEME U ZAGREBU
Nema zapisa.
.

«Korovi su biljke čije vrline još nisu otkrivene»

(Emerson )

Sve slike koje su popratne uz tekst, slikam sama ako nije drugačije naznačeno.
glupost
Kad bi glupost boljela, čitav svijet bi urlao.
K Keen
S Sensitive
E Exciting
N Naughty
I Intense
J Juicy
A Astounding

Name / Username:

Name Acronym Generator
From Go-Quiz.com
Blog mog zakonitog
Moj baner

Tracker
eXTReMe Tracker
Moj favorit

Moj baner
  • Moja e-mail adresa
    ksenija.zurl@gmel.com
Blog
utorak, listopad 5, 2010

 

Listopad, mjesec koji me probudio

Stigao nam je listopad i onako neprimjetno, donio nam u plaštu obojenom duginim bojama skrivenu jesen. Otvorila sam širom prozor udahnula punim plućima,  pozdravila sunce skriveno iza magle i pomislila. Pa u tebi je jesen i ti si došla u to doba !? Na trenutak ali samo na trenutak obuzela me žalost za prošlim danima. Jesen, godišnje doba izobilja. Jesen u meni. Suma sumarum moga života. Toliko bogatstva  koje sam prikupila i sada mogu dati. Dugine boje širiti oko sebe i uživati u svakom poklonjenom danu.

ksenija @ 00:00 |Isključeno | Komentari: 13 | Prikaži komentare
nedjelja, kolovoz 31, 2008
Suncokret

Klikni na sliku  biti će lijepša


moje sunce


Photobucket

Sunce moje malo


Domovina suncokreta je Meksiko. Indijanci iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike od svih vrsta sjemena najviše su cijenili sjeme suncokreta. Suncokret je jednogodišnja biljka koja može doseći visinu i do četiri metra. Listovi su krupni, pojedinačni, s dugim drškama i srcoliki. Korijen mu je vlaknast i može poslužiti za izradu papira.

Zbog dubokog korijenja i sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, suncokret se često koristi za čišćenje zagađenog tla (otpadnih voda,  olova i radioaktivnih tvari).

 Još 1.000 godina prije Krista suncokret su uzgajali sjevernoamerički Indijanci, mljeli sjemenke u brašno i dodavali u kruh. Maje su štovale suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti. Grci su suncokret posvetili bogu Heliosu (grčki bog sunca) Za mene je on prekrasan cvijet i želja mi je da se nađem na polju kada suncokret pozdravlja rađanje sunca. Probajte si zamislit da ste među cvjetovima koji su visoki skoro  četiri metra a sam cvijet širine oko pola metra. Ne znam kako vi ali ja se topim od miline.To je jedina biljka barem za mene koja djeluje tako životno da me ostavlja bez daha.Žao mi je da nisam mogla slikati onaj pravi pa da vam dočaram kako ima snažnu stabljiku i žile korjena kojie idu duboko u zemlju i djeluju tako životno. Vjerojatno ima sretnika među vama koji su to vidjeli pa znaju o čemu sada pišem. Suncokret je biljka sunca, znači života. Ovaj suncokret koji sam slikala je puno manji jer nisam imala pravo sjeme ali zato ne zaostaje sa ljepotom. Uživala sam svaki dan u njemu i napravila puno slika pa nisam mogla odoljeti da barem tri ne stavim tu u moju zbirku.

Dragi moji dolazim ja tu povremeno i za sada će tako biti i dalje. Nisam Vas zaboravila i ostavljam vam puse i  sunčane pozdrave.

ksenija @ 20:43 |Komentiraj | Komentari: 28 | Prikaži komentare
srijeda, svibanj 7, 2008


Ako niste znali bilo bi dobro da saznate.    ( ovo sam davno našla negdje na internetu)

 

Sve je počelo u antičko vrijeme, a moderni svijet ga slavi od prije oko 100 godina…



Počeci majčinog dana sežu još do proljetnih festivala starih Grka posvećenih božici Rei, majci mnogih drugih bogova, te Rimskih svečanosti posvećenih Velikoj Majci – majci bogova. Kršćani su preuzeli taj praznik i slave ga u čast Marije, majke božje. Englezi su proširili taj praznik i počeli ga slaviti u čast svih majki. U Ameriku taj praznik uvela je žena pod imenom Anna Jarvis. Krajem 19-tog stoljeća organizirala je jedne nedjelje 'Majčin radni dan' – pokušala je zainteresirati žene da prikupljaju razne potrepštine za siromašne i bolesne članove njihove zajednice. To je ponavljala iz godine u godinu. Kad je ona umrla, 1905 godine, njena kći (također se zvala Anna) u njenu čast organizirala je kampanju kao spomen na život i djelo svoje majke. Sjetila se kako joj je majka govorila da su svi dani u godini posvećeni muškarcu, a ni jedan nije ženama, majkama. Kroz svoju kampanju zalagala se kod političara svoga vremena, da je podrže u osnivanju praznika posvećenog majkama. U svojim nastojanjima stigla je čak i do predsjednika. Kao zaštitni znak uzela je bijeli karanfil – cvijet kojeg je njena majka obožavala. Tek 1913. godine vlada je donijela rezoluciju kojom se 08. svibnja službeno proglašava Majčinim danom i bijeli karanfil je službeno postao cvijet svih majki. A 1914.godine prvi put se predsjednik Amerike obratio majkama na njihov dan.
Od tog dana slijedi evo već duga tradicija obilježavanja Majčinog dana širom svijeta.


 

ksenija @ 22:27 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
utorak, travanj 15, 2008

Trešnjini cvjetovi



Trešnjini cvjetovi, trešnjini cvjetovi.
Na planinama, u selima.


Dokle vam pogled dopre

Izgledaju kao magla ili oblaci.
Prozračni su na jutarnjem suncu.
Trešnjini cvjetovi, trešnjini cvjetovi

Pod travanjskim nebom,
Dokle vam pogled dosiže.
Kao magla ili oblaci,

Cvjetaju prozračno.
Pođimo! Pođimo!
Pođimo ih vidjeti!


Moj poklon trešnji.                      

Pupoljak

Sunce poljubi pupoljak

otvori se trešnjin cvijet

ksenija @ 21:26 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
subota, veljača 16, 2008
ksenija @ 17:58 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 31, 2008


Klikom na sliku vidjet će te jezero na kojem sam provodila svoju mladost
ksenija @ 20:43 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, siječanj 21, 2008

Pošto više nemam ideje o čemu da vam pišem , barem za sada. Odlučila sam da vam stavljam svoje fotografije jer su one moja velika ljubav. Zapravo na taj način sam i postala blogerica. Moj prvi fotić koji sam dobila rado je tako divne fotografije cvijeća ,moje druge ljubavi . Pa sam pomislila da to još netko treba vidjeti i tako sam se odlučila da postanem blogerica. A da samo to nije gledanje slika popratila sam ih pričom i to na neki drugi način. Zapravo želja mi je bila da svakom cvijetu dam karakter i da ga oživim u vašim mislima. Koliko sam uspjela ne znam ali se nadam da su neki i uživali u pročitanom. Stavila sam vam i orhideju kako je ja vidim i naglasila sam uvećanjem  to moje viđenje pa me zanima kako ste vi to vidjeli i dali išta vidite.

P.S. Bilo bi dobro da  kliknete na sliku radi boljeg doživljaja





orhideja

ksenija @ 19:32 |Komentiraj | Komentari: 18 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 9, 2008
Pauk

Klikni na sliku, na vlastitu odgovornost !!

Pauk

 Pauci spadaju u još neotkrivene ljepote u našem sustavu. Nadam se da vas ova rečenica nije šokirala jer sam svjesna da je teško u njima vidjeti ljepotu. Kada bi ih pažljivije promatrali i nastojali ih bolje upoznati jako bi se iznenadili. To su pravi genijalci koje promatraju genijalci da bi naučili od pauka puno toga korisnog. Idemo redom. Postoji pauk koji načinjenu mrežu kada se potroši pojede. Znaći zna za reciklažu! Pauk ribar veličine ljudskog dlana. Radi timski, znači njih nekoliko se složi i pod vodom splete mrežu koja izgleda kao zvono u kojem ima zraka za preživljavanje kod lova na ribice. Genijalci! Postoji vrsta koja ne plete mrežu nego se koristi mrežom drugog pauka. Izabere mrežu i onda počinje njegova genijalnost. Prebire po mreži kao po harfi tražeći pravu frekvenciju, njiše sa zatkom i šalje signale dok prevareni ne nasjedne. Pauk je pauku najgori neprijatelj. A što kažete za pauka koji se nevjerojatno može maskirati u kapljicu vode, meda i  izmet ptice. Zar nisu genijalci? Stručnjacima za polimere zasjaju okece kada proučavaju sastav paukove mreže jer ima zadivljujuću i natprosječnu  čvrstoću i elastičnost a  jako dobru razgradljivost Dragi moji sve sam to pročitala i više od toga. Vidjela divne fotografije ali nisam se riješila straha i ne znam kako i na koji način pauka izbaciti iz sobe makar mu se sada divim nakon svih saznanja o njima. Vijerujem da ste dobili želju  da ubijete ovu gore sliku a ako ste ju uvećali nadam se da niste lupili po ekranu



šumska čarolija
Ovdje svakako kliknite na sliku!!
Koju ljepotu stvara to malo stvorenje

ksenija @ 15:32 |Komentiraj | Komentari: 21 | Prikaži komentare
četvrtak, siječanj 3, 2008
Photobucket
Ako klikneš na sliku biti će puno ljepša

Labudovi su predivne velike ptice koje nas uvijek iznova oduševljavaju svojom gracioznom pojavom i simbol su vječne ljubavi i vjernosti, kao i zrelosti i dovršenosti. Alegorija su za čistoću  zahvaljujući svojoj bijeloj boji. Raspon krila im može dosezat i do dva metra pa zahvaljujući tome mogu preletjeti i više od tisuću kilometara. Razmišljajući o labudu sjetila sam se priče ružno pače. Nadam se da ste gledali balet labuđe jezero. Iako ih većina ljudi voli promatrati, nesvjesno smo im svojim postupcima i ponašanjem ograničili njihova prirodna staništa i gurnuli smo ih na rub preživljavanja. Zato me veseli svaki dolazak na naša jezera u Zagrebu. Na ovu sliku koja je nastala na Bundeku posebno sam ponosna. Nadam se da će se i vama svidjeti.

  Photobucket

Klikni na sliku biti će ljepša

ksenija @ 20:05 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
subota, prosinac 29, 2007


Nova godina

Završite godinu sa upitnikom ????

Kada ulazim u novu godinu imam osjećaj da je to okretanje nove stranice u knjizi koju pišem. Osvrnem se na onih 360 i nešto stranica pa si postavim puno pitanja. Dali ste se zapitali, koliko ste uspješni bili? Dali ste ostali nekom nešto dužni ? Koliko ste prijatelja novih stekli, a ako niste zašto? Ako ne postignem uspjeh u nečemu obično se pitam u čemu griješim? Pitajte se i vi, možda nađete odgovor i u novoj godini vam to pomogne. Ako niste imali uspjeha nisu svi krivi ponešto je i vaša krivica pa i to preispitajte. Probajte donijeti neke odluke, ako ne znate kako, probajte kako ja to radim.

Stavim na papir problem i ako je nešto pozitivno sa promjenom stavim plus i ako je nešto negativno stavim minus. Odaberem ono gdje ima najviše pozitivnog. Nije nešto ali meni je pomoglo u odlukama. Ne uspijem uvijek u onome što sam si zadala za iduću godinu ali mi je puno lakše ako imam neke smjernice. Mrzite nekog? Nemojte to neće pomoći ni vama ni odmoći onom koga mrzite, ostavite to iza sebe. Okrenite list sa pozitivnim razmišljanjem i odlučnim stavom. Ako ste odlučni i gledate suparnika u oči on će osjeti da ste ozbiljni u svom stavu, dobili ste ono što ste htjeli. Nemojte zatvarati vrata iza sebe ostavite ih uvijek otvorena da se možete vratiti jer nikada ne znate kada će te tog čovjeka opet trebati. Vjerujte znam to iz vlastitog iskustva.

Želim vam da imate uspjeh u novoj godini

 

ksenija @ 15:07 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
petak, prosinac 28, 2007
Repriza za one koji nisu čitali

J U K A 


Indijanci je zovu drvo života. Zimzelena je biljka koja endemski raste u SAD, Meksiku i na Karipskim otocima Juka spada u porodicu ljiljana a Indijanci je smatraju najljepšom pustinjskom biljkom i već je stoljećima štuju. Zbog njezine velike iscjeliteljske moći nazivaju je drvom života .Ako želite osjetiti miris cvijeta koji je oblikovan kao piramida od prekrasnih zvončića, morate to učiniti noću jer ona mami svojom ljepotom i mirisom u toploj ljetnoj noći. Njoj se ne morate pokloniti da bi je pomirisali bit će u visini vašeg nosa. Juka je itekako zaslužila dubok poklon radi svoje ljekovitosti a to smo naučili od indijanaca. Indijanci su juku mljeli u brašno i pekli kolače. Iz korijena su cijedili sok, pripravljali sapun za pranje tijela. Rabili su ju za poboljšanje zgrušavanja krvi pri ranjavanju. Ljećili su reumatske i kožne bolesti, izlječenje čireva, bubuljica, upale i kao sredstvo za jačanje . Tajna je vjerojatno u tome što ta biljka opstaje i u izuzetno nepovoljnim klimatskim uvjetima. Noću podnosi hladnoću i mraz a sredinom dana nemilosrdne vrućine. Otporna je i na jake orkanske oluje i potpunu sušu koja može potrajati mjesecima. Ekstrakt juke sadrži brojne enzime, saponin, klorofil, antioksidanse i neke druge tvari.

Izašla sam  po  noći u šetnju do juke, pomirisala njene zvončiće i možda mi  se činilo nekako sam lakše zaspala.





 
ksenija @ 00:00 |Komentiraj | Komentari: 13 | Prikaži komentare
petak, prosinac 21, 2007




O Mudrosti,

što Svevišnjem iz usta vječnih izvireš,      


i s kraja jednoga do drugoga

po cijelom svijetu dopireš,   

sve snažno, blago radeći:

među nas dođi, uči nas,

da pravi put nam pokažeš !

(O – ANTIFONA, 17. XII.)




SRETAN BOŽIĆ I U BLAGOSLOVU GA DOČEKALI

Frohe Weihnachten und ein glückliches Neues Jahr

Merry Christmas and a Happy New Year

Feliĉan Kristnaskon kaj Novan Jaron

ksenija @ 22:00 |Komentiraj | Komentari: 19 | Prikaži komentare
subota, prosinac 15, 2007

Advent



Vrijeme je Adventa. Osjeća se napetost pred dolazeći nam Božić. Najviše nas muči komercijalno nam nametnuto darivanje, što je umanjilo iskonske i prave vrijednosti dara. Materijalni darovi su kupovina ljubavi i pažnje, ili iskupljivanje učinjenih grijeha, što to sigurno neće biti ono pravo, bez obzira na veličinu i cijenu. Poklonjena sitnica od srca i s ljubavlju, makar to bio stisak ruke, lijepa riječ, imat će veći učinak.Pravi dar koji smo svi primili, je dar Boga što nam podari Isusa, da živi među nama kao čovjek i da nas pouči vjeri. Očekivat ćemo ga dva puta, prvi puta da bude rođen, čije rođenje veseljem navješćujemo, na što sjećanje uskoro slavimo. Drugi ćemo ga puta čekati da nakon Njegove žrtve za nas, uskrsne i ostane s nama i u nama, vječno hvaljen bude.To je najveći dar kojega moramo svi biti svjesni i kojemu ćemo se svi veseliti. Zato ćemo dijeliti svima svojima i oko sebe, kao što nas je vjera učila, a mi je primili Svetim sakramentom krštenja, mir i ljubav, u ime Oca, Sina i Duha svetoga, kao najljepši dar od srca svoga, sjedinjenog sa svima i sa Bogom Amen.



Sreću čini zdrav mentalni ustroj,
zahvalan duh,čista savjest i srce
 
ispunjeno ljubavlju.

ksenija @ 16:09 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 5, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at PhotobucketKlikom uvečaj sliku

Probudila sam se jednog kišnog jutra. Pogledam kroz prozor sa nadom da će proviriti sunce. Nema nade, teški oblaci nadvili se nad krošnjama i uspavali ptičice sa kojima razgovaram svako jutro. Došlo mi je da se vratim natrag u krevet. Stojim i razmišljam o dobrom razlogu da to i napravim. Trgne me zvono na vratima. Poštaaaaaa!! Otvaram vrata i ne mogu vjerovati stigao mi je veliki paket. Da dragi moji od meni drage prijateljice Aurirajze (neću napisati virtualne jer bi i ovaj paket onda trebao biti virtualni) U moj dom je stiglo neretvansko sunce jer kada sam otvorila paket nebo se razvedrilo i stanom se razlegao miris citrusa. Negdje sam napisala da mi je želja ubrati mandarinu sa grane. U kutiji je bila divna grana mandarina, imate je na slici. Objesila sam je na granu oraha i tako donijela malo sunca i u „svoj vrt“ Draga moja prijateljice hvala ti na tome da sam si ispunila želju i ubrala mandarinu sa grane.



Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Mandarina voće koje je stiglo na tržnice. Voće koje volimo svi vjerojatno zato jer ih možemo jesti vrlo jednostavno. Lako se guli i usput zamiriši prostor u kojem se nalazimo. Ukusno osvježavajuće i puno soka bez ostataka.(Ako imate sreće da naiđete na one bez koštica) Bogate su c vitaminom i betakarotenom. Ako imate mandarine da nisu špricane njihovu koru osušite i koristite za kolač jer je mirisna i puna eteričnog ulja. Vjeruje se da su dobile ime po budističkim svećenicima mandarinima koji su imali halje boje mandarine.



ksenija @ 19:16 |Komentiraj | Komentari: 13 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 25, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Jednim klikom možeš uljepšati sliku

Bijeli lopoč (Nymphaea alba L.), porodica Nymphaeaceae engl. white water lily, white lotus njem. Weiße Seerose, Wasserrose franc. nénuphar blanc tal. ninfea comune Bijeli lopoč je slatkovodna zeljasta trajnica bez stabljike. Podanak, razgranjen na nekoliko krutih ogranaka, vodoravno je položen u muljevitu dnu i iz njega izrastaju kožasti, jajasti do okruglasti listovi dugi do 30 cm. Svi odrasli listovi sjajnih su tamnozelenih plojki s crvenkastim naličjem i plivaju površinom vode (ponekad i malo strše iznad vode) na dugačkim, žilavim peteljkama okruglima u presjeku. Slabo mirisavi zvjezdasti cvjetovi dvospolni su, pojedinačni i vrlo veliki (promjera i do 20 cm!), otvoreni gotovo čitav dan i često malo izdignuti iznad vode. Četiri zelenkasta lapa neugledniji su od 20-ak sjajnobijelih (rjeđe ružičastih ili crvenkastih) latica, koje se prema središtu cvijeta smanjuju, postupno prelazeći u mnogobrojne prašnike žutih prašnica i širokih prašničkih niti. Plodnica je polupodrasla i građena od 12 do 20 plodnih listova. Višesjemeni, krupni plod (dužine do 3 cm) kuglasta je oblika i dozrijeva ispod vode, a eliptične se sjemenke rasprostranjuju vodom, gdje su česta hrana ribama. Lopoč voli sunčane položaje u stajaćim i sporotekućim vodama Europe, sjeverozapadne Afrike i srednjeg Istoka, gdje cvjeta od lipnja do rujna. Podnosi vrlo velike godišnje oscilacije dubine vode te može preživjeti i na gotovo sasvim isušenim rubovima bara. Iako se podanak lopoča ponekad koristi za hranu, kuhan ili pržen (bogat je škrobom), a u Prvom svjetskom ratu služio je i kao izvor anestetika nimfeina, ta je biljka već dugo najcjenjenija kao uresnica, pa je uzgojeno mnoštvo kultivara različitih boja i veličina cvjetova. Slično kao i lokvanj, i lopoč se još može naći na vodenim staništima Hrvatske, no isušivanjem tih površina obje vrste polako nestaju.

Ovaj podatak sam skinula sa interneta i  pošto je to bilo prije dvije godine,nažalost se ne sjčam dali sam to ja pisala ili nisam




Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Uvečaj slike jednim klikom na sliku
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

ksenija @ 22:54 |Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 18, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Klikni na sliku  ljepša je
T E K O M A
 
Ljepotica iz porodice loza. Dobra penjačica ,najbolja za koju znam. Na svojim lijanama ima hvataljke kojima se penje i do dvanaest metara u vis a može ići isto toliko u širinu. Što se tla tiče skromna je ali joj je bitno da ima dosta topline i kao da se hrani suncem. Ako joj se drastično režu izdanci ona će nas nagraditi još bogatijom cvatnjom.
Stanujem u osmerokatnici posadit ču je i baš me zanima do kojeg će kata doći . Nadam se da joj put neće uskratiti netko iz susjedstva. Cviijet koji voli uspone, mogao bi biti zaštitni znak planinara
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
ksenija @ 16:38 |Komentiraj | Komentari: 20 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 12, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Cvijet mušmule (Klikni na sliku)

Malo stablo a ja ga zovem grm i griješim. Porijeklom je iz Male Azije i možemo zahvaliti Rimljanima jer gdje su god dolazili rimski vojnici sadili su mušmulu. Pretpostavljam da su to radili da bi i po zimi imali voćku za jelo. U vrtu je divan ukras kada procvate bijelim cvijetovima a u kasnu jesen njegovi zlaćani plodovi nas upravo mame. To je voće pomalo

zaboravljeno A nekada ga je imala svaka kuća. Kada se pobere sve voće i zaboravimo na berbu onda nam dolazi mušmula. Govorilo se da je najbolja kada je pofuri mraz ili kada joj popada sve lišče. Jede se kada o mekani i mora se paziti da je ne uhvati plijesan. Još nešto pazite koliko je pojedete jer je teško probavljiva i možete dobiti brzo trčanje do nekog mjesta.
Postoji i ukrasna  japanska mušmula kojoj plodovi dozrejvaju u rano proljeće i kažu da su osvježavajuće ukusni. Zapravo japanska mušmula je ukrasna nešpola. Ali o tome drugom prilikom


Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Klikni na sliku

ksenija @ 10:55 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 4, 2007


Kesten pitomi

 

Suvišno je nadugo predstavljat ovog ponositog rođaka hrasta i bukve koji raste u šumama koje imaju kiselo tlo. Njegovi veliki nazubljeni listovi i bodljikave čahure u kojima se nalaze obično po dva kestena mahagonijeve boje. Možda će vam biti čudno ali to drvo nema ništa sa drvetom kojeg mi zovemo divlji kesten. Kesten je drvo velikog obujma, robusne krošnje i obilnog rađanja. Naraste 15 do 20 metara visoko i u većini slučajeva dostiže duboku starost.

Našla sam podatak o pitomom kestenu navodno starom 4000 godina iz okolice Etne na Siciliji, glasovit je po svom opsegu (više od 50 metara). U svoju šupljinu od truleži stabla može primiti do sto konja. Pitomi kesten prastaro je kulturno dobro. On je element tercijarne flore, a očuvao se kroz ledeno doba do danas. Pitomi kesten danas u Hrvatskoj raste na Medvednici zajedno sa hrastom kitnjakom. Ima ga bezbroj tipova a nama najpoznatiji su Lovranski maroni koji rastu duž Kvarnera i na nekim otocima. Pitomi kesten je izvrsna hrana visoke kalorične vrijednosti. Zbog vrijednih plodova ga ubrajamo u voćke a zbog mjesta rasta u šumsko dreče. Kesten je ljekovito drvo a u industriji se smatra kao jedno od najkvalitetnijih.



Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

ksenija @ 20:46 |Komentiraj | Komentari: 11 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 29, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Klikni na sliku

Labud

 Labudovi su predivne velike ptice koje nas uvijek iznova oduševljavaju svojom gracioznom pojavom i simbol su vječne ljubavi i vjernosti. Iako ih većina ljudi voli promatrati, nije svjesna da smo im ograničili  njihova staništa i gurnuli ih na sam rub preživljavanja. Stigli su labudovi na zimovanje u velegrad, zar to nije divno. Pa Zagreb bi trebao biti ponosan da mu ptice dolaze na zimovanje. Znači mi kao velegrad nismo još pretjerali sa betonom ali moramo biti svjesni toga da smo im uzeli dobar dio staništa.




Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Klikni na sliku

ksenija @ 20:51 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, listopad 21, 2007
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket
Stigli su na zimovanje.  Klikni na sliku



Ovo je bila zadnja paša na zvijezdanu



Ovo maleno ljupko biče stalo je i pogledalo me ravno u oči kao da mi želi nešto reći Stigla sam ga samo slikati a onda ga je povukla uzica i čarolija je nestala. Nije humano tako malenog (manji je od mace) voditi na uzici. Ovaj pogled će me pratiti cjeli život jer je zbilja pobudio jedan čudan osjećaj  moje nemoći.

ksenija @ 10:29 |Komentiraj | Komentari: 17 | Prikaži komentare
Moje putovanje
Nema zapisa.